U Iloku je, u organizaciji Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije i uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i Vukovarsko-srijemske županije, u tijeku 2. Konferencija regionalnih koordinatora, a u sklopu koje je održana panel-rasprava „Regionalni i lokalni razvoj nakon 2027. godine“, na kojoj se govorilo o budućnosti europske kohezijske politike, razvojnim potrebama hrvatskih gradova i regija te prioritetima koji bi trebali obilježiti novo financijsko razdoblje Europske unije.
Hrvatskoj bi na raspolaganju u novom financijskom razdoblju trebalo biti čak 16,8 milijardi eura. Prilika je to za nova financiranja, nove infrastrukturne projekte i nastavak razvojnog ciklusa svih hrvatskih regija.
Kao jedan od panelista, govoreći iz perspektive Vinkovaca kao velikog urbanog središta, gradonačelnik Josip Romić je istaknuo kako se razvojni planovi za razdoblje nakon 2027. moraju promatrati u kontekstu velikog investicijskog ciklusa koji je u gradu već u tijeku. Posebno je izdvojio obrazovanje, područje u koje Vinkovci ulažu više od 33 milijuna eura. Grade se dvije nove škole, dograđuju postojeće, ulaže se u školske sportske dvorane, a krajnji je cilj omogućiti svim vinkovačkim učenicima nastavu u jednoj smjeni. Istodobno se povećavaju i vrtićki kapaciteti kako bi svako dijete imalo osigurano mjesto u vrtiću.
Nakon završetka tih ulaganja, naglasio je, Vinkovci će imati još više prostora za snažnije usmjeravanje prema gospodarstvu, novim radnim mjestima, energetici i boljem korištenju turističkog potencijala grada.
Važnu ulogu u nastavku razvoja, smatra, imat će europska kohezijska politika. Za Slavoniju i istok Hrvatske posebno je važno da ona i nakon 2027. nastavi ispunjavati svoju temeljnu zadaću odnosno smanjivati razvojne razlike. No Romić smatra kako je istodobno potrebno dati više prostora gradovima da sami određuju svoje prioritete jer lokalna razina najbolje poznaje potrebe, ali i potencijale vlastitog područja.
Vinkovci, istaknuo je, svojim značajem nadilaze administrativne granice grada. Obrazovne, gospodarske, zdravstvene, kulturne i druge usluge koriste stanovnici znatno šireg područja, zbog čega ulaganje u Vinkovce ima učinak i na okolne sredine.
GRADOVIMA TREBA VIŠE PROSTORA ZA ODLUČIVANJE
Na pitanje koliko je nakon 2027. važno omogućiti gradovima veću fleksibilnost u određivanju razvojnih prioriteta i upravljanju europskim sredstvima, Romić je naglasio kako potrebe različitih hrvatskih sredina ne mogu biti jednake.
Iskustvo ITU mehanizma, prema njegovim riječima, pokazalo je koliko je važno da gradovi mogu definirati razvojne prioritete svoga područja, a takav bi pristup u sljedećem financijskom razdoblju trebalo dodatno osnažiti.
Kao primjer naveo je privlačenje investitora. Grad, istaknuo je, ne može ozbiljnom ulagaču ponuditi samo zemljište. Potrebni su uređena poduzetnička zona, prometna i komunalna infrastruktura, sigurna opskrba energijom, dostupna radna snaga i učinkovita administracija.
Upravo zbog toga budući sustav korištenja europskih sredstava, smatra Romić, treba omogućiti integrirani pristup i smanjiti administrativna ograničenja, uz zadržavanje jasnih pravila, kontrole trošenja novca i mjerljivih rezultata.
Vinkovci za takav pristup imaju i konkretno iskustvo. Od 2017. godine realizirano je više od 200 projekata ukupne vrijednosti veće od 330 milijuna eura.
„Ako grad ima pripremljen projekt koji rješava konkretan lokalni problem i donosi razvoj, trebalo bi mu omogućiti da do sredstava dođe jednostavnije i brže“, istaknuo je Romić.
GOSPODARSTVO, GEOTERMALNA ENERGIJA I BAŠTINA KAO TRI VELIKA RAZVOJNA PRAVCA
Upitan koja bi tri područja izdvojio kao ključna za ulaganja nakon 2027. godine, vinkovački gradonačelnik naveo je gospodarstvo, čistu energiju te turizam povezan s kulturnom i povijesnom baštinom.
Gospodarski pokazatelji, naglasio je, daju dobru osnovu za nastavak razvoja. Prihodi vinkovačkih tvrtki u 2025. godini porasli su 14 posto i dosegnuli 1,14 milijardi eura, dok je broj zaposlenih prvi put premašio 17 tisuća. Sljedeći korak Romić vidi u proširenju poduzetničkih zona, posebno zone Zalužje, nastavku ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu te privlačenju investicija koje donose kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta.
„Možemo imati dobre vrtiće, škole, sportsku i društvenu infrastrukturu, ali ljudi moraju imati kvalitetno radno mjesto od kojeg mogu dobro živjeti“, poručio je.
Drugi veliki razvojni potencijal Vinkovaca je geotermalna energija. Grad ima potvrđen geotermalni potencijal, a cilj je lokalni obnovljivi izvor energije koristiti za grijanje kućanstava i javnih objekata, ali i otvoriti prostor za njegovu gospodarsku primjenu. Pouzdan i konkurentan izvor energije, istaknuo je Romić, može postati i jedan od važnih argumenata Vinkovaca pri privlačenju novih investitora.
Treći smjer vezan je uz ono po čemu su Vinkovci jedinstveni, više od osam tisuća godina kontinuiteta života.
Romić smatra kako taj izniman sadržaj treba snažnije povezati i kvalitetnije predstaviti posjetiteljima. Među projektima koji bi tome trebali pridonijeti izdvojio je obnovu Gradskog muzeja, ali i stvaranje uvjeta za povratak Vinkovačkog srebra u grad u kojem je pronađeno.
Kao primjer uspješnog ulaganja u kulturnu infrastrukturu naveo je obnovu Galerije Slavka Kopača. Sličan pristup, poručio je, potreban je u prezentaciji muzejske građe, arheologije i rimskog nasljeđa, uz njihovo povezivanje s Vinkovačkim jesenima, gastronomijom i drugim sadržajima.
„Turizam u Vinkovcima ne bi trebao biti vezan samo uz nekoliko dana najvećih manifestacija, nego grad svojom poviješću i baštinom treba stvarati razloge za dolazak tijekom cijele godine“, poručio je.
OTPORNOST GRADA POSTAJE PITANJE SIGURNOSTI
Uz tri ključna razvojna pravca, Romić je posebno upozorio i na područje koje će u godinama pred nama imati sve veći značaj. Riječ je o otpornosti na klimatske promjene i jačanje žurnih službi.
Sve češće oluje, poplave, sušna razdoblja i požari povećavaju broj intervencija i zahtjeve pred službama koje prve odgovaraju na krizne situacije. Za Vinkovce je u tom kontekstu posebno važna Javna vatrogasna postrojba Vinkovci, kojoj je potrebno osigurati odgovarajući broj ljudi, vozila, opremu i tehnologiju.
„To nije samo pitanje vatrogastva. To je pitanje sigurnosti ljudi, zaštite imovine i sposobnosti grada da odgovori na posljedice klimatskih promjena“, naglasio je gradonačelnik.
Poruke s panela u Iloku tako su razvoj Vinkovaca nakon 2027. jasno usmjerile prema nekoliko međusobno povezanih ciljeva: snažnijem gospodarstvu i kvalitetnijim radnim mjestima, korištenju vlastitih izvora čiste energije, pretvaranju bogate povijesti i baštine u cjelogodišnji turistički potencijal te gradu sposobnom odgovoriti na sve izraženije klimatske i sigurnosne izazove.
Za ostvarenje tih ciljeva, zaključak je Romićeva izlaganja, bit će važna i buduća europska kohezijska politika, ali uz više povjerenja u gradove, jednostavniji put od kvalitetnog projekta do europskih sredstava i veću mogućnost da lokalne sredine same odlučuju o ulaganjima koja njihovim građanima donose najveću vrijednost.